Danas

Od 1. studenoga 2006. knjižnica formalno i stvarno djeluje kao samostalna ustanova, s trenutno četiri uposlena djelatnika. Osnivač je knjižnice Grad Rovinj.

Trenutačni knjižni fond broji nešto manje od 40.000 jedinica knjižne i neknjižne (AV i dr.) građe iz sviju bitnih i današnjim čitateljima svih uzrasta i obrazovne razine potrebnih područja i disciplina – znanja, znanosti, umjetnosti... Od toga je više od 90 posto svezaka na raspolaganju za posudbu i u slobodnom pristupu. Osim na hrvatskome, dio fonda je na talijanskom jeziku te određeni izbor knjiga na engleskome, njemačkom i francuskom.

Bogata je referentna zbirka koju pretežito čine ekciklopedijska izdanja, leksikoni, rječnici, bibliografije i monografije. Knjižnica je pretplaćena na periodiku i na dnevni tisak, pa je u njoj moguće koristiti, prelistavati i čitati 50-ak časopisa, novina i drugih periodičnih izdanja. Valja spomenuti zavičajnu zbirku „Histrica“, zatim književno-kulturološku „Croatica“ te poseban odjel s naslovima za djecu i mladež.

U knjižnicu se prosječno godišnje upisuje oko 1.500 članova, no znatno je više stvarnih korisnika, kojih broj postupno ali stalno raste.
Osim građana Rovinja, te povremenih stanovnika i sezonskih gostiju, knjižnim se fondom često koriste i knjižnici gravitiraju žitelji okolnih mjesta, gradova i općina: Bale, Kanfanar, Rovinjsko Selo i, danas u manjoj mjeri negoli ranije, Žminj koji sada ima vlastitu knjižnicu.

Čitaonice (3), ujedno i radni prostori za članove i korisnike, imaju 20 čitalačkih mjesta. Usto su na raspolaganu i 4 mjesta za individualni rad. Umreženo je 10 računala, od kojih 6 za članove i korisnike, i cijeli je fond dostupan za računalno kataložno pretraživanje. Uskoro će biti moguće i „online“ pretraživanje knjižnoga fonda. Dostupan je bežični internet. Knjižnica je opremljena svim važnijim elektroničkim i tehničkim uređajima i pomagalima, video nadzorom i alarmom, te najsuvremenijim sustavom protupožarne zaštite.

Nabava građe doseže do 1.500 novih svezaka/jedinica godišnje, koje se pribavljaju kupnjom i, ponešto, donacijama.

Planovi

Za cjelodnevni smjenski rad i 6-dnevni radni tjedan potrebno je uposliti još 1 knjižničara.

U dječjem odjelu u dogledno će vrijeme proraditi i malena (zbog prostornih ograničenja) igraonica.

Digitalizacija dijela građe stvar je bliže budućnosti.

Ni nakon rekonstrukcije, proširenja i adaptacije (2008.-2010.) knjižnica nema višenamjensku dvoranu i zasad se u njoj ne mogu održavati kulturno-umjetnički programi, osim možda oni vrlo „komorne“ naravi. U tu se svrhu, povremeno, koriste drugi prikladniji gradski prostori.

Dobro bi rješenje bilo otvoriti posebnu čitaonicu s dvoranom, a u sastavu knjižnice, i smjestiti je u uže gradsko središte staroga Rovinja. Knjižnica nema ni spremište.

Gorući problem knjižnice i nadalje, nakon proširenja, jest PROSTOR, koji trenutačno, s niti 300 m², zadovoljava tek oko 40% propisanih domaćih standarda. Nedostatan prostor uvijek je i svuda kočnicom ozbiljnijem napretku knjižnične djelatnosti u duhu i prema zahtjevima vremena te zapreka očekivanoj kakvoći pružanja usluga, poglavito u usporedbi s razvijeni(ji)m knjižnicama kulturno naprednijih sredina Republike Hrvatske.

Postoji zamisao proširenja knjižnice, u drugoj fazi, dogradnjom paviljona s južne strane, u dijelu sadašnjega parka. U konačnici bi knjižnica mogla raspolagati prostorom od oko 600 četvornih metara i time bismo se približili propisanom hrvatskom knjižničnom standardu.

Ipak, prisjetimo li se kako je sredinom 1980-ih Rovinj bio među rijetkim općinama u kopnenome dijelu tadašnje Hrvatske bez svoje narodne ili gradske knjižnice – jer je prethodna godinama bila zatvorena – u duhu realnoga optimizma moglo bi se zaključiti kako je tijekom protekla dva i pol desetljeća u Rovinju stasala jedna nova, vjerujemo prepoznatljiva i korisna, svakako poštovanja i pažnje vrijedna te podrške dostojna kulturna ustanova.

Boris Biletić, siječanj 2011.