Liviu Rebreanu: “Šuma obješenih” – Preporuka knjižničara Sebastiana Dalynjaka

Rat i savjest u knjizi Liviua Rebranua: „Šuma obješenih“ 

Ovogodišnji slogan Tjedna istarskih knjižnica koji se obilježeva već nekoliko godina u Istri, a ove godine po prvi put u GK „Matija Vlačić Ilirik“ Rovinj je „Knjigom do mira“ pa smo odlučili rovinjskoj književnoj publici prigodno predstaviti jednu knjigu antiratne tematike slabije poznatoj široj javnosti pod nazivom Rat i savjest u knjizi Liviua Rebranua: „Šuma obješenih“ 21.09.2023. u prostorijama GK „Matija Vlačić Ilirik“ Rovinj .

Liviu Rebraneu, rumunjski književnik i akademik smatra se prvim rumunjskim modernim romanopiscem. Godine 1922. izdaje svoj drugi roman „Šuma obješenih“ koja tematizira Prvi svjetski rat na drukčiji način nego što su to učinili njegovi širom svijeta i Hrvatske poznatiji suvremenici poput Ernesta Hemigwaya, Ericha Marie Remarqua i Miroslava Krleže. Za razliku od drugih romana o Prvom svjetskom ratu u kojima se opisuju ratne operacije i slikoviti prikazi prilika na fronti ovaj je roman, iako ratni po svom kontekstu, ustvari jedan psihološki, filozofski roman koji zorno prikazuje razvoj psihološkog stanja i duha glavnoga lika. Apostol Bologa, glavni lik romana je  austrougarski časnik rumunjske narodnosti, čije će domoljublje prema zemlji u kojoj je rođen- Austrougarskoj, biti poljuljano i kasnije doći u sukob s rodoljubljem prema rumunjskom narodu kada će biti poslan u rat protiv svojih sunarodnjaka. Jedan od stožernih motiva romana je njihanje obješenih tjelesa kao slika odnosno metafora agonije čovjeka, koji se koprca i slama pod teškom moralnom dvojbom između „zova tla“ to jest domovine Austrougarske i „zova krvi“ odnosno nacionalne etničke pripadnosti rumunjskom narodu. Ti sumorni prizori obješenih vojnih dezertera i civila navodnih doušnika prate Apostola Bologu, kao podsjetnik na početak njegove duhovne preobrazbe koji je izazvao prizor vješanja i zlosutni nagovještaj njegovog kraja na vješalima. Njegova psiha i savjest doživljavaju radikalnu preobrazbu od početka do kraja romana, njegovi ustaljeni obrasci poimanja dužnosti, vojske, države, Boga se urušavaju te se jednog kišnog dana usljed dubokog religijskog iskustva rađa novi pročišćeni čovjek i kršćanska savjest.

Roman je doživio ekraniziciju 1964., scenarij je napisao Titus Popovici, a Liviu Ciulei, redatelj filma je nagrađen Zlatnom palmom za režiju u Cannesu.

Sebastian Dalynjak