MJESEC HRVATSKE KNJIGE: Čitateljski klub „Domaćice“
ČK „Domaćice“ – prvi susret uz zbirku priča „Fikcija“
Prvi susret Čitateljskog kluba „Domaćice“, koji će biti usmjeren na domaće autore, okupio je članice kluba po prvi put u ponedjeljak, 12. listopada 2026. u prostoru Gradske knjižnice „Matija Vlačić Ilirik“ u Rovinju. Kao razloge pristupanju ovom čitateljskom klubu članice navode želju za druženjem i diskutiranju o pročitanim knjigama, a posebice su istaknule zadovoljstvo što će to biti upravo domaći autori. Knjiga koja je otvorila prvu sezonu kluba „Domaćice“ zbirka je priča hrvatske književnice, Ivane Bodrožić – „Fikcija“. Iako je za nekima to bio prvi susret s njenim štivom, i bez obzira na subjektivne dojmove o stilu kojim je ova knjiga napisana, bez iznimke je zaključeno koliko su dirljive priče i kolika je važnost i danas, u 21. stoljeću propitivati status žene i njene odnose s muškarcima, djecom, i drugim ženama.
Što o našem prvom susretu kažu članice ČK „Domaćice“
„Lijepo je bilo na prvom druženju :)“
Gordana
„Lijepo i ugodno druženje uz Fikciju Ivane Bodrožić….knjiga je na trenutke teška i bolna ali ima i laganijih priča….žensko muški odnosi, ponekad ljubav ponekad sukob i nesreća.“
Jasna
O SPISATELJICI
Ivana Bodrožić hrvatska je pjesnikinja, spisateljica i jedna od najprevođenijih domaćih autorica svoje generacije, te su joj djela prevedena na engleski, njemački, francuski, češki, danski, mađarski, makedonski, slovenski, španjolski, talijanski i turski jezik.
Rođena je u Vukovaru 1982. godine, a nakon pada Vukovara djetinjstvo provodi kao prognanica na moru, u Zagrebu i Kumrovcu. Gubitak oca na Ovčari i djetinjstvo u izbjeglištvu obilježit će njen književni opus.
Diplomirala je kroatistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali još kao studentici njezina prva zbirka poezije Prvi korak u tamu, objavljena 2005. godine, bila je zapažena i nagrađena osvojivši nagrade Goran za mlade pjesnike na Goranovom proljeću i Kvirin Matice hrvatske, za najboljeg pjesnika/pjesnikinju do trideset pet godina, te je prevedena na španjolski jezik. Potom objavljuje zbirku Prijelaz za divlje životinje 2012., a 2014. izlazi joj zbirka kratkih priča 100% pamuk, za koju je dobila nagradu Edo Budiša za najbolju zbirku priča autora do trideset pet godina, te 2017. objavljuje zapaženu zbirku In a sentimental mood, a 2024. objavljuje Usijavanje, pjesničku zbirku u kojoj preispituje poziciju i stanje suvremene žene.
Isprva je zamijećena kao pjesnikinja lirike intimne naravi koja je u početku obilježena ratnom traumom, a širi ugled postiže romanom Hotel Zagorje (2010) u kojem također tematizira prognaničko odrastanje u ratnim vremenima i koji je također ovjenčan brojnim nagradama: Josip i Ivan Kozarac, Kočićevo pero, Kiklop (najbolje prozno djelo u 2010. godini), europskom nagradom Prix Ulysse (za najbolji debitantski roman s područja Mediterana),koji je objavljen na jedanaest svjetskih jezika, a prema motivima romana nastaje istoimena predstava – autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić – u Gradskom dramskom kazalištu Gavella koja dobiva Nagradu hrvatskog glumišta – za najbolju predstavu u cjelini i čak 6 nagrada na Marulićevim danima – uključujući i nagradu za najbolju predstavu.
Rupa (2016), politički triler o tranzicijskome hrvatskom društvu, proglašen je najboljim kriminalističkim romanom recentne domaće književne produkcije po izboru čitatelja (Nagrada Balkan Noir za 2017.), a za roman Sinovi, kćeri (2020), u kojem iz tri perspektive donosi prikaz triju povezanih intimnih sudbina, obilježenih društvenim okolnostima, dobiva nagradu Meša Selimović i prestižnu međunarodnu EBRD Literature Prize.
Piše za časopis pjesničke prakse Poezija, piše novinske kolumne (knjiga odabranih novinskih kolumni Za što sam se spremna potući, objavljena je 2013), a prvi naslov za djecu, slikovnica Klara Čuda stvara objavljena je 2019. godine. Ivana je samostalna umjetnica koja živi i stvara u Dugom Selu.
Iz intervjua s Ivanom Bodrožić
U priči “Vikendica”, vaša je pripovjedačica zatočila majstora u podrumu. Približite nam važnost majstora u vašem privatnom i profesionalnom životu.
Pitanje zašto sam toliko opsjednuta majstorima zapravo je kompleksno. S jedne strane, to ima veze s ravnopravnošću koju smo, barem deklarativno, postigle. No znamo da to nije stvarno tako – postoje sfere obiteljskog, društvenog i profesionalnog života gdje ta jednakost puca po šavovima. To su trenuci kad muškarci osjete da im ulazimo u “njihov teritorij”, i teško se mire s tim. Rad majstora je, rekla bih, jedno od tih područja. To su poslovi koji se i dalje smatraju “muškima” i taj prostor zaposjedaju s lakoćom koju drugdje više nemaju. Žene, s druge strane, u odnosu s majstorima često osjete neku vrstu poniženja koja jasno pokazuje puku formalnost naše ravnopravnosti.
Uz to, postoji i vrlo konkretan problem: kašnjenja, neefikasnost, naše oslanjanje na njih, a ja volim da se stvari riješe brzo. Imala sam jednog jedinog majstora koji je radio odlično – i još je dobro mirisao (smijeh). U književnom smislu, majstori za mene simboliziraju borbu protiv specifične nemoći – onaj osjećaj da, iako imaš prava, zapravo nisi ravnopravna. Fikcija je uvijek dijelom stvarna, a dijelom ne. U stvarnom životu zaista nemam podrum.
Na pitanje što joj svakog jutra daje nadu, odgovara:
Možda zvuči pesimistično, ali meni zapravo daje nadu to što sve prolazi. I teški, zajebani trenuci, oni kad smo beznadni, i oni prođu. Ta svijest o promjeni daje mi mir. Ništa nije tako dramatično ni uklesano u kamen kako nam se ponekad čini. Bit će to okej.
O KNJIZI Fikcija
Kroz šarolikost ženskih sudbina u najrazličitijim životnim situacijama Fikcija progovara o svakodnevnim pobjedama, porazima i prkosu žena koje nastoje omekšati i redefinirati krute, patrijarhalne društvene okvire. Bez patetike i s primjesama oslobađajućeg humora, autorica zadire i u teške teme poput obiteljskog nasilja, rodnih nepravdi te ekstremnih oblika ugroženosti žena kao što je femicid.
Literatura:
https://fraktura.hr/proizvod/fikcija/https://www.ljevak.hr/ivana-bodrozicc
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivana_Bodro%C5%BEi%C4%87
Bodrožić, Ivana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 12.10.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bodrozic-ivana>.
https://www.najboljeknjige.com/autor/ivana-bodrozic
https://www.portalnovosti.com/ivana-bodrozic-shvatila-sam-da-ne-mozes-voditi-sve-bitke/
